Konjuh - Zaštićeni pejzaž

Konjuh je planina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Planina je omeđena: rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i magistralnom cestom Tuzla-Sarajevo  na sjeveroistoku, te rijekom Krivajom na jugu i zapadu. S Ozrenom, Javorom i Javornikom Konjuh čini dio lanca rubnih (viših) planina koje zajedno s   Trebavcem  i  Majevicom predstavljaju prijelaz dinarskog planinskog sustava u prostranu Panonsku nizinu.

Prosječna visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180 m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m), i Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin.
konjuh1.jpg
Reljef Konjuha sa Djedinskom planinom i Smolinom
konjuh2.jpg
Položaj planine Konjuh

O zaštićenom pejzažu

Potreba građana TK, da se prostor dijela planine Konjuh, koji ima posebne i izuzetno velike prirodne i kulturno-historijske vrijednosti i potencijale, trajno zaštiti, uravnoteženo i samoodrživo koristi, ispunjena je donošenjem Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh, Zaštićenim pejzažom “Konjuh” , čije je upravljanje Zakonom povjereno Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž “Konjuh” Banovići.

Površina Zaštićenog pejzaža “Konjuh” je 8016 hektara, pretežno šumskog područja i nalazi se na području tri općine, Banovići, Kladanj i Živinice. Područje Zaštićenog pejzaža "Konjuh" dio je planine Konjuh. Prostire se u sjevero - istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, tačnije u jugo-zapadnom dijelu Tuzlanskog kantona. Smješten je između 44°22´42,2" i 44°11´18,4" sjeverne geografske širine, te između 18°29´48,8" i 18°41´6,4" istočne geografske dužine.

Zaštićene ZONE

Navedenim Zakonom definisane su tri zone zaštite, na čiju podjelu su uticale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:

  • Prva zaštićena zona (zona A) obuhvata površinu od 2.411,42 ha, i podliježe najstrožijem režimu zaštite.
  • Druga zaštićena zona (zona B) je površine od 5.093,70 ha.
  • Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom od 511,49 ha.

Područje je brdsko - planinsko, sa visinama koje se kreću u dijapazonu od 300 do 1328 mnm. Na centralnom grebenu Konjuha i Javora nalaze se i najviši vrhovi na ovom području odakle se ka sjeveru u pravcu Sprečke ravnice teren postepeno spušta. Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosistemima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Izgrađene površine zauzimaju svega 0.4 % ukupne površine obuhvata. Ovo zaštićeno područje se prostire na dva slivna područja, i to: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu.

  1. Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području:
    • Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
    • Izražena geološka profilacija terena
    • Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
  2. Visok stepen florističke raznolikosti:
    • Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema
    • Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
  3. Ornitološke karakteristike:
    • Reliktne vrste ptica: lještarka
    • Ugrožene vrste ptica: planinska sova, lještarka.
  4. Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
  5. Hidrološke karakteristike:
    • Planinska izvorišta čiste vode
    • Izvorište vode "Muška voda"
    • Prirodna planinska jezerca
    • Vodene sesije (vodopadi i skakavci)
    • Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama),
    • te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
  6. Kulturno - historijsko nasljeđe.
  1. Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području:
    • Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
    • Izražena geološka profilacija terena
    • Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
  2. Visok stepen florističke raznolikosti:
    • Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema
    • Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
  3. Ornitološke karakteristike:
    • Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb
    • Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, lještarka.
  4. Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
  5. Ugrožene vrste životinja: bosanska divokoza i bosanski mrki medvjed.
  6. Hidrološke karakteristike:
    • Planinska izvorišta čiste vode
    • Prirodna planinska jezerca
    • Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama)
    • te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
  7. Kulturno - historijsko nasljeđe.
Ekološko - vegetacijske karakteristike
Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji (Stefanović et al), područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida. Ovo područje se nalazi pod uticajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime sa jačim prodorima mediteranske klime u periodu juni - avgust. U vegetacionom periodu prosječno padne oko 56% godišnjih padavina, stvarajući povoljan odnos padavina i potencijalne evapotranspiracije.Vegetacioni period traje od 180 da 190 dana, koliko iznosi u Kladnju.

Najrasprostranjeniji zemljišni tipovi ovog područja su eutrični kambisol na peridotitu i serpentinitu, kao i distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama, dok su manje zastupljeni eutrični kambisol na preostalim silikatnim stijenama, pseudoglejevi, mozaik kalkomelanosola i kalkokambisola. Posebnu specifičnost ovom području, upravo daje peridotitska i serpentinska geološka podloga, koja se u kontinuitetu proteže od planine Kozare na sjeverozapadu BiH, pa sve do planine Konjuh, Kladnja i Banovića, omogućavajući na ovim prostorima razvoj specifičnih i jedinstvenih serpetinskih ekosistema tercijerno-reliktnog karaktera. Floristički sastav šumskih ekosistema ovog područja je veoma bogat i isti je uslovljen različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru. U zavisnosti od pedoloških i ekoloških karakteristika pojedinih lokacija, na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh" razvilo se 30 tipova šumskih fitocenoza, koje su podijeljene u isto toliko gazdinskih klasa.

Pokraj tipičnih serpetinsko-peridotitiskih predstavnika flore, ovo područje karakterišu i ostali ekosistemi, uglavnom vezani za različite geološko-pedološke kombinacije i orografske uslove. To su: ekosistemi šuma bukve i jele sa smrčom (Abieti fagetum serpentinicum), zatim šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum), kao i šume hrasta kitnjaka (Querco - Ostryetum carpinifoliae). Takođe, ovo područje pokrivaju i velike površine ekosistema smrče mrazišnog montanog pojasa. U manjoj mjeri su zastupljeni ekosistemi čistih montanih šuma bukve, i borovih šuma unutar zone šuma hrasta kitnjaka.

Florističke vrijednosti
:

Rijetke biljne vrste:

  • bosanski ljiljan (Lilium bosniacum),
  • bosanska perunika (Iris bosniaca),
  • sunovrat (Leucojum vernum),
  • iva,
  • lincura (Gentiana lutea)
Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum

Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendtneri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia

Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)


Karakteristike faune:
Dominacija šumskog fonda, velikog diverziteta, a zatim i iskonski netaknuti predjeli, omogućili su postojanje veoma velikog broja životinjskih vrsta na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh".

Kao poseban ekskluzivitet i vrijednost ovog prostora, svakako je potrebno istaći postojanje Tetrijeba gluhana (Tetrao urogalis), prorijeđene i ugrožene vrste šumske ptice, koja živi isključivo na izvornim netaknutim staništima, što je još jedna potvrda kvaliteta životne sredine područja Zaštićenog pejzaža Konjuh. Pokraj tetrijeba, ovo područje naseljavaju i sljedeće životinjske vrste, interesantne za lovno gazdovanje.

To su:
  • medvjed (Urcus arctros),
  • divlja svinja (Sus scrofa),
  • vuk (Canis lupus),
  • srneća divljač (Capreolus capreolus),
  • lisica (Vulpes vulpes),
  • divlja mačka (Felis silvestris),
  • zec (Lepus europeus),
  • a zatim i kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, krtica, puhovi, miševi, voluharice, i dr.
  • Od gmizavaca, na ovom prostoru egzistiraju zelembać, živorodni gušter, sljepić, šarka, a od vodozemaca, šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba, i šumska krastava žaba.

Ornitološke vrijednosti:

  • Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) i lještarka (Bonasa bonasia)
  • Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), planinska sova (Strix uralensis) i lještarka (Bonasa bonasia)

Karakteristike vodene faune:

  • Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra (Lutra lutra), riječni rak (Astacus astacus), autohtona potočna pastrmka (Salmo trutta) као i potočna mrenica (Barbucus balcanicus), koja ima status LC4
  • Posebne faunističke vrijednost
  • Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)

Hidrološke karakteristike

Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Oba vodotoka nastaju na površini predmetnog obuhvata, spajanjem manjih vodenih tokova. Specifičnost ovog područja jeste upravo činjenica da se područje Zaštićenog pejzaža "Konjuh" prostire na dva riječna sliva, i to sliv rijeke Oskove i sliv rijeke Drinjače.

Naime, u hidrografskom pogledu, Zaštićeni pejzaž obuhvata u svom sjevernom dijelu slivno područje rijeke Oskove i slivno područje Velike Zlače, a u južnom dijelu slivno područje rijeke Drinjače - gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivno područje Krabanje. Na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh", egzistira i jedino prirodno jezero i to Paučko jezero, koje se nalazi na koti 711m. Njegova površina iznosi 0,44 km2.

U obuhvatu Zaštićenog pejzaža nalaze se kaptirana vrela Studešnice i Krabašnice koja se koriste za vodosnabdijevanje Banovića, vrelo Muške vode, zatim vrela Gluha Bukovica i Starička Rijeka kaptirana u svrhu vodosnabdijevanja Kladnja i Brateljevića. Pored pomenutih, na teritoriji Zaštićenog pejzaža evidentirana su, ali neispitana mnoga izvorišta. Neka od njih su na lokalitetu Mačkovac, Zlaća, Zobik, na prevoju Čemerika i lokalitetu Sarino Korito, zatim u blizini naselja Tuholj, Pauč, Brateljevići i Hotani.

Hidrološke vrijednosti:

  • Planinska izvorišta čiste vode
  • Izvorište "Muška voda"
  • Prirodna planinska jezerca
  • Vodene sesije (vodopadi i skakavci)
  • Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama)
  • Izvorni dolinski pejzaži i pejzaži riječnih korita
Na području Zaštićenog pejzaža, evidentirani su spomenici iz raznih perioda što predstavlja svjedočanstvo kontinuiteta naseljenosti ovih prostora od prahistorije do danas. Ovi spomenici u najvećem broju nisu registrovani od strane nadležnih službi zaštite.

Prostor Zaštićenog pejzaža bogat je spomenicima kulture čiji datum nastanka seže do kasnog bronzanog doba (prahistorijski period) čemu svjedoče arheološki nalazi kao što su gravure u Pećini Brateljevići (Djevojačkoj pećini) kod Kladnja.

Naziv „Djevojačka“ pećina je dobila zahvaljujući legendi koja govori o djevojci koja je iskazujući svoju hrabrost pred okupljenim društvom, otišla na izvor po vodu u samo središte pećine i tu je prilikom zabadanja vretena u zemlju, što je trebao da bude dokaz da je zaista bila na izvoru, probola svoju haljinu. Pri polasku natrag vreteno zabodeno u zemlju zajedno sa krajem haljine, povuklo je djevojku nazad, te je ona od straha umrla na licu mjesta. Djevojka je neposredno pokraj izvora i sahranjena, gdje se nedugo zatim i njen mezar okamenio. Zahvaljujući i ovoj legendi pećina je postala nadaleko poznata i jedno od najvećih dovišta u Bosni i Hercegovini. Svake godine u toku posljednje sedmice avgusta mjeseca tradicionalno se održava kulturna manifestacija „Dani djevojačke pećine“ koja okupi i do 50.000 posjetilaca.

Brojni su i lokaliteti srednjovjekovnih stećaka, najviše sačuvani na području Kladnja i Banovića, nastali kao karakteristična kulturna pojava srednjevjekovne bosanske države.

Nekropola „Kuman“ u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog Srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru Zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u „Koritima“ i memorijalno spomen-obilježje „Miljkovac“), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.

Prirodno nasljeđe

Prirodno-geografski položaj planine Konjuh, uslovio je stvaranje veoma raznolikog pejzaža i prirodnih ljepota, kao i brojnih prirodnih fenomena, po kojima je ovo područje nadaleko poznato. Pokraj specifičnih geomorfoloških i hidroloških ovo područje posjeduje i veoma vrijedne florističko-vegetacijske i faunističke pojave, koje su rezultat specifične geološke historije.

Geološke vrijednosti:
  • Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
  • Izrađena geološka profilacija terena
  • Varijabilnost reljefnih i orografskih formi
Pećina Brateljevići
Posebnu prirodnu vrijednost ovom području, zasigurno daje pećina u Brateljevićima, koja se još naziva i Djevojačka pećina, uz istovremenu neprocjenjivu arheološku i memorijalnu dimenziju. Pokraj arheoloških nalazišta, prostranih dvorana od kojih je i specifičnih geomorfoloških oblika, ovu pećinu krasi i jezero dimenzija 18x10 m i dubina 0,5 m. Pećina se sastoji od nekoliko dvorana, od kojih najveća ima dužinu od 200 m i visinu stropa od 18 – 25 m. Na ulazu u ovu pećinu se nalaze uklesani crteži-gravure sa likovima konjanika, stojeće muške i tri ženske figure i životinje, jelena i konja.

Pećina Bebrava
Za razliku od pećine u Brateljevićima, pećinu Babrava koju karakteriše hodnik dužine oko 500 metara. Pećina je sastavljena od hodnika i dvorana, i kroz cijelu pećinu protiče spiljski potok. Pećina obiluje pećinskim nakitom – sigama, različitih oblika. Ovu pećinu dodatno krasi i izvor čiste i pitke vode. Pećina Bebrava posjeduje veoma veliki turistički potencijal, te je potrebno izvršiti aktivnosti na uređenju iste, a u skladu sa rješenjima datim u Studiji "Istraživanje Bebrovske špilje sa aspekta valorizacije iste u turističke svrhe". Takođe potrebno je intenzivirati turističku promociju ove pećine.

Ono što čini ovo područje specifičnim je okruženost netaknutom prirodom na predivnim obroncima planine Konjuh, pruža uživanje u svim prirodnim ljepotama i izuzetan je potencijal za visinske pripreme sportista, kongrese, seminare, izlete, ekskurzije.

Hotel „Zlača“ raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 59 ležaja i jednog apartmana. Ovaj kompleks zajedno sa „Standard i usluge“ RMU Banovići zapošljava 120 radnika. Kompleks „Muška voda“, koji je trenutno van funkcije jer se nalazi u fazi privatizacije, ima kapacitet 36 ležaja. Od smještajnog kapaciteta tu je i vila „Sensi“ koja raspolaže kapacitetom od 59 kreveta. U neposrednoj blizini je i planinarski dom „Zobik“ smještajnog kapaciteta 20 ležajeva. Planinarski dom „Javorje“ nalazi se na zapadnim obroncima Konjuha, njegovi kapacitet iznosi 30 ležaja.

U planskom periodu predviđena je adaptacija postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta u vidu hotela, bungalova, kampova. Na lokalitetu Muška voda predviđena je rekonstrukcija postojećih hotela i proširenje kapaciteta na 65-90 ležajeva. U blizini tog lokaliteta predviđeni su i bungalovi sa kapacitetima oko 150 ležaja. A u skladu sa potrebama i mogućnostima izgradnja hotela kategorije četiri zvjezdice kapaciteta 200 ležajeva. Na području Zlače planirana su proširenja smještajnog kapaciteta. Predviđena je izgradnja hotela srednje kategorije kapaciteta 100 ležajeva, kao i kampovi kapaciteta cca 100-150 kampista

Glavni nosioci pozicioniranja turizma su turistički proizvodi namijenjeni porodicama, edukativni turizam, seminari i konferencije, zabava i akcija. Razvoj turističkih i ugostiteljskih sadržaja planine Konjuh bazira se na planiranju turističko-ugostiteljskih zona i prateće ponude, sa posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju novih vidova turizma (sportsko-avanturistički, eko i etno turizam, izletnički, ribolovni i lovni, tranzitni, vjerski i sl.) uz maksimalno korištenje postojećih turističkih potencijala prostora.

Jedinstvenost lokacije u odnosu na slična planinska područja u okruženju određuje bogato prirodno i kulturno-historijsko nasljeđe i specifična mjesta hodočašća. Na ovim atributima između ostalog treba da se baziraju napori na formiranju ekskluzivnih "turističkih proizvoda", iskustava i atraktivnosti kojima će se prostor Zaštićenog pejzaža pozicionirati na konkurentskom tržištu i stvoriti uslovi za održiv turistički razvoj. Oblikovanje "turističkih proizvoda" ustvari predstavlja tematizovanje prostora s ciljem stvaranja inovativne ponude većeg kvaliteta, a za istu cijenu u odnosu na konkurentske destinacije (npr. Kozara, Vlašić, Jahorina, Bjelašnica, Zlatibor i sl.). Integralna turistička ponuda treba da se bazira na prožimanju što većeg broja turističkih programa, proizvoda, aktivnosti i tipova turizma, kao i ponude smještaja raznovrsnih vidova i kategorija.

Osnovni turistički proizvod treba da se bazira na sljedećem:

  • Posjete mjestima dovišta (kvalitetno osmišljeni programi i manifestacije - vjerski turizam);
  • Odmor na planini, ljeti i zimi: aktivnosti na snijegu i u prirodi, a koje su u vezi sa razvojem zdravstvenog turizma, a podrazumijevaju tretmane vezane za stanja izazvana savremenim načinom života, kao i wellness turizam;
  • Specijalni interesi (aktivnosti vezane za obrazovanje i kulturu, vjerski programi).

Prostor Zaštićenog pejzaža pogodan je za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje, orijentiring i sl. S ciljem stvaranja bogate prateće turističke ponude poseban naglasak je stavljen na prožimanje turističkih i sportsko-rekreativnih zona.

bsende
© 2021 | ISS Živinice
Interventa služba spašavanja
Sva prava pridržana.
Design by Web studio NESA